Voditelj projekta:
doc. dr. sc. Ivan Jeličić (Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, Odsjek za talijanistiku)
Doc. dr. sc. Ivan Jeličić bio je poslijedoktorand na projektu Europskog istraživačkog vijeća (ERC) “NEPOSTRANS: Negotiating post-imperial transitions” pri Institutu za političku povijest u Budimpešti. Surađivao je na projektu Rijeka in Flux: Borders and Urban Change after World War II, međunarodnom interdisciplinarnom projekt pri University of British Columbia, Okanagan. Objavio je znanstvene radove, među ostalim, u Acta Histrae, Austrian History Yearbook, Contemporary European History, Historijskom zborniku, Histriji, Südost-Forschungen, The Journal of Modern History (u koautorstvu s Dominique Kirchner Reill i Francescom Rolandi). Suurednik (s Corinnom Gerbaz Giuliano, Julijom Lozzi Barković i Andreom Roknić Bežanić) zbornika radova Riječki identitet: gospodarski, povijesni, jezični i kulturni odjeci povodom 150. obljetnice izgradnje željezničkih pruga Rijeka – Pivka i Rijeka – Karlovac, Filozofski fakultet u Rijeci, 2025.
U znanstvenom radu bavi se političkom, društvenom i kulturnom povješću Rijeke i okolice krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Trenutni fokus istraživanja su mu politike sjećanja u prvom poslijeratnom razdoblju o Prvom svjetskom ratu i izgradnji fašističkog režima na sjevernojadranskom prostoru.
Kontakt: ivan.jelicic@uniri.hr
Suradnici:
doc. dr. sc. Mihovil Dabo (Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Filozofski fakultet, Odsjek za povijest)
Doc. dr. sc. Mihovil Dabo autor monografije Sve za Boga, vjeru i puk. Biskup Juraj Dobrila u svom vremenu, Državni arhiv u Pazinu, 2015, suurednik s Milanom Radoševićem, U sjeni Velikoga rata. Odraz ratnih zbivanja na život istarskoga civilnog stanovništva, Istarsko povijesno društvo, 2019 i suurednik s Neviom Šetićem, Naša sloga 1870.-1915. Novine hrvatskoga preporodnoga i nacionalno-integracijskoga procesa u Istri i na kvarnerskim otocima. Izbor iz građe, Filozofski fakultet u Puli, 2020. Sudjelovao je u bilateralnom, slovensko-hrvatskom projektu Na marginama Velikoga rata: kulturne i prosvjetne prilike u Rijeci, Puli, Ljubljani i Gorici 1914. – 1918. (2016.-2017., voditelji dr. sc. Milan Radošević i dr. sc. Petra Svoljšak). Član je Upravnog odbora Istarskog povijesnog društva i glavni urednik godišnjaka Histria.
U znanstvenom je radu usredotočen na procese političke i društvene modernizacije stanovništva Istre tijekom XIX. i XX. stoljeća.
Kontakt: mihovil.dabo@unipu.hr
Diego Han, istraživač/doktorand (Centar za povijesna istraživanja – Rovinj / Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za povijest)
Diego Han, istraživač Centra za povijesna istraživanja u Rovinju, redovito objavljuje u časopisu Quaderni gdje je objavio više radova o Istri i Rovinju u prvom poslijeratnom razdoblju. 2020. godine bio je urednik broja 26 časopisa Ricerche sociali, član je uredničkog odbora časopisa Ricerca i nakladničke cjeline Etnia, te član Upravnog vijeća centra. Doktorand je na doktorskom studiju Moderna i suvremena hrvatska povijest u europskom i svjetskom i član Istarskog povijesnog društva.
Bavi se istraživanjem istarske međuratne povijesti, s naglaskom na procese fašizacije društva i svakodnevnog život u razdoblju fašizma. Poseban fokus stavlja na grad Rovinj i na lokalni, mikropovijesni pristup u analizi društvenih, kulturnih i političkih promjena tog razdoblja.
Kontakt: han@crsrv.org
prof. dr. sc. Mila Orlić (Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, Odsjek za povijest)
Prof. dr. sc. Mila Orlić autorica je monografije Identità di confine. Storia dell’ Istria e degli istriani dal 1943 a oggi (Pogranični identiteti. Povijest Istre i Istrana od 1943. do danas), Viella, 2024. Objavila je niz znanstvenih studija o istarskom egzodusu. Članica znanstveno-istraživačkog slovensko-hrvatskog bilateralnog projekta ARIS-HRZZ „Memorijske strategije i estetike u popularnoj kulturi: murali, film i popularna glazba kao proizvodnja sjećanja“ (Mnemonic Aesthetics and Strategies in Popular Culture: Murals, Film, and Popular Music as Memory Work) – MEMPOP.
U znanstvenom je radu usredotočena na studije granica (tranzicije, migracije, dijaspore, prisilna raseljavanja i manjinska pitanja) u multikulturalnim regijama Istočne i Središnje Europe, povijest Jugoslavije i država sljednica (intelektualci i jugoslavenska politička kriza) i popularnu kulturu u javnoj sferi.
Kontakt: milaorlic@ffri.uniri.hr
dr. sc. Monica Priante, lektorica (Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet, Odsjek za talijanski jezik i književnost)
Dr. sc. Monica Priante koautorica je sa Slavkom Sliškovićem monografije Tondini i Strossmayer. Jedinstveni za jedinstvo, Kršćanska sadašnjost, 2016. Nakon doktorata surađivala je s nekoliko hrvatskih sveučilišta te s Talijanskim institutom za kulturu u Zagrebu. Objavila je nekoliko znanstvenih članaka o aspektima kulturalne tanatologije s posebnim osvrtom na kulturu smrti na prijelazu iz XIX. u XX. stoljeće. Od 2020. do 2023. bila je suradnica na znanstveno-istraživačkom projektu „Prvi svjetski rat u kulturi sjećanja. Zaboravljena baština“ (Hrvatska Zaklada za znanost/HRZZ IP-2019-04-5897).
U svom znanstvenom radu trenutno se bavi istraživanjima spomenika posvećenih talijanskim vojnicima palim u Prvom svjetskom ratu u Puli, ponajprije spomen-kosturnici palim talijanskim vojnicima unutar mornaričkog groblja.
Kontakt: mpriante@ffst.hr
dr. sc. Milan Radošević, viši znanstveni suradnik (Zavod za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Rijeci, Područna jedinica u Puli)
Dr. sc. Milan Radošević autor je više od stotinu znanstvenih i stručnih radova, uključujući i monografiju o poslijeratnom fašističkom nasilju u Puli (Geneza antifašizma u Istri. Fašističko nasilje spram radničkog i hrvatskog nacionalnog pokreta na Puljštini 1920., Srednja Europa, 2022.) Bio je voditelj znanstveno-istraživačkog projekta „Stoljeće europskog antifašizma. Istra između lokalnog i globalnog“ (2017.–2023.) i bilateralnog projekta „Na marginama Velikog rata: kulturne i prosvjetne prilike u Rijeci, Puli, Ljubljani i Gorici 1914.-1918.“, u suradnji Zavoda Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Rijeci s Područnom jedinicom u Puli s Zgodovinskim inštitutom Milka Kosa Znanstvenoraziskovalnega centra Slovenske akademije znanosti in umetnosti (2016. – 2017.) Autor je koncepta i postava Memorijalne kuće Joakima Rakovca. Član je predsjedništva Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Pule. Idejni je začetnik, prvi tajnik (2010.–2014.), dopredsjednik (2017.–2021.) te donedavni predsjednik (2021.–2024.) Istarskog povijesnog društva. Vodi projekt “Digitalizacija historiografske literature”.
U trenutnom fokusu njegova znanstvenog rada je figura Vladimira Gortana i antifašistički pokret u Istri u međuratnom razdoblju.
Kontakt: mrados@hazu.hr